Na sadržaj
Turistička zajednica grada Dubrovnika
Dominikanski samostan© Julien Duval
Sakralni objekti

Dominikanski samostan

Svoje današnje obrise Dominikanski samostan je dobio u XIV. stoljeću, savršeno se uklopivši u gradske zidine s kojima je predstavljao obranu grada. Zbog svog izuzetno osjetljivog strateškog
položaja kojega su Dominikanci izabrali za svoj dom, gradnja ovog kompleksa, započeta 1228. godine, bezrezervno je podržana od dubrovačke vlasti. Elementi različitih stilova, romanike, baroka,
gotike i renesanse ovdje se isprepliću u savršenom skladu i harmoniji. Sama crkva je jedan od najreprezentativnijih gotičkih prostora istočnog Jadrana. Kada mu je, u XV. st. prigrađena sakristija,
kapitularna dvorana i trjemovi klaustra, samostanski kompleks poprima svoj konačni oblik. Iznimno lijepe trjemove klaustra gradili su domaći graditelji Utišenović, Grubačević, Radmanović i drugi,
prema nacrtima firentinskog majstora Massa di Bartolomea. Raskošno ukrašeno dvorište idealna je prirodna pozornica za poeziju koju su Dubrovčani i njihovi gosti mogli posebno doživjeti za jednoga
recitala Shakespeareovih stihova koje je, naslonjen na kamenu bunarsku krunu, govorio Michael York. Svoj pečat u izgradnji sakristije samostana ostavio je poznati dubrovački graditelj Paskoje
Miličević, pa mu je u znak zahvalnosti upisano ime na zid crkve, u kojoj je uz mnoge druge zaslužne Dubrovčane, i pokopan. Dominikanski samostan čuva i posebno dragocjena slikarska ostvarenja
dubrovačke slikarske škole XV. i XVI. stoljeća. Fascinira Poliptih Lovre Dobričevića, Triptih Mihajla Hamzića, djela Nikole Božidarevića, pogled privlači oltarska pala Čudo sv. Dominika koju je početkom
XX. stoljeća izradio Vlaho Bukovac, veliki slikar iz Cavtata. Uz Bukovčeve, tu su i radovi suvremenog dubrovačkog slikara Iva Dulčića. Veliko slikano raspelo mletačkog slikara Paola Veneziana iz XIV.
stoljeća te oltarna pala sv. Magdalene koju je izradio Tizian sa svojim pomoćnicima 1550. godine, djela su stranih majstora koja svojom ljepotom oduzimaju dah. Bogata knjižnica s više od 220
inkunabula, lijepo ukrašenih rukopisa i dokumenata predstavlja također jednu od posebnih vrijednosti ovog čudesnog arhitektonsko-umjetničkog sklopa koji se u svojoj punoj ljepoti može
najbolje sagledati s gradskih zidina.

Još iz kategorije

Sakralni objekti →

Franjevački samostan

Stari franjevački samostan nije bio na mjestu na kojemu se prostire danas, do Crkve sv. Spasa, između Place pa sve do tvrđave Minčeta. Ratne opasnosti koje su zaprijetile Dubrovačkoj…

Katedrala

Na spomen dubrovačke stolne crkve Uznesenja Marijina, Velike Gospe ili, jednostavno Katedrale kako je Dubrovčani zovu, poznavateljima će se nametnuti dvije asocijacije. Jedna je povezana…