Na sadržaj
Turistička zajednica grada Dubrovnika
Muzeji i galerije

Akvarij Dubrovnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

Akvarij Dubrovnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku nalazi se u staroj gradskoj luci, u srednjovjekovnoj tvrđavi svetog Ivana. Prolaskom kroz monumentalni atrij ulazi se u fascinantni svijet tišine i ugođaja. Posjetitelj će zastati ispred 31 akvarijskog bazena u kojima se nalazi raznoliki bogati životinjski i biljni svijet Jadranskog mora. Kroz bazene ukupnog volumena 115 m3 stalno protječe čista i svježa morska voda koja se sustavom četiri visokotlačne crpke, potisne moći 200 litara u sekundi i gravitacijskog bazena kapaciteta 150 m3, prema potrebi, može izmijeniti 10 puta na dan. U prvom od tri velika bazena, ukopana u popločani kameni pod, dobrodošlicu će vam poželititi velika pitoma kirnja. U drugom bazenu su elegantni i u svojem kruženju neumorni orhani, a u trećem, najvećem bazenu, je glavata želva (morska kornjača). Sresti ćete se i s ugorom, stanovnikom pukotina morskih stijena kao i brojnim drugim ribama. U sljedećoj prostoriji desno su bazeni smješteni u prvobitne topovske niše, a sa lijeve strane se nalazi niz zidnih bazena. Posjetitelji mogu vidjeti i zanimljiv živi svijet mnogih riba i beskralješnjaka koji se skrivaju mimikrijom, te ih naše oko teško raspoznaje od okolnog stijenja i bilja. Tu je hobotnica koja stalno čuva svoj teritorij, te naš zaštitni znak morski konjić koji lagano i uspravno pliva ili se "repom" učvrsti za morske alge i bilje. Ovo je prilika da uživo vidite zubace, orade, lubine, pagre, vrane i drozdove, jegulje i cipole, opasne zmijolike murine i miroljubive škrpine, i donedavno u Jadranu rijetkog kostoroga.

Još iz kategorije

Muzeji i galerije →

Dom Marina Držića

Dom Marina Držića je Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika posvećena životu i djelu Marina Držića (1508. – 1567.), najvećeg hrvatskog komediografa, jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca…

Etnografski muzej

Etnografski muzej svoje začetke ima u zbirci tradicijske kulture, koja se počinje formirati u prvim desetljećima 20. stoljeća. Znatno povećava svoj fond primjercima narodnih nošnja i vezova…